Matthew 21

Iesu Ga Beles To Jerusalem Ngan Loorong Silok

(Mk 11:1-11; Lu 19:28-40; Jo 12:12-19)

1Iesu mi mo limixin buaang diga vas auret lemenemen silok Jerusalem, la diga rupot to at lemenemen Betpage gak lok at Lakaana Olip. La ne Iesu ga riki amgo legepu radi loklok ka anasa ren. 2Avot be ni ga lok tidu xeretna, “Munat pas uto at nom lemenemen ik lok to melamgo atnumu; la soso mun munaba long lenget ka lodongki eburu mi lodongki maxat teren, mo diga xoxo li du go. Muna soxomus ka du la muna lok ka du ude. 3Mo do tara na sue numu do, ‘Tila nemu mu soxomus ka i nom ludongki,’ muba lok tin do Leeme Silok i vara du la soso mun neni ba raba numu midu.”

4Anai ga ravasu xusu na lox asorun levelinga at ne Moroa lara leeme vapaase alii ga tong asu i,

5“Una tong i ri limixin to Jerusalem do, ‘Pen ba i. Loorong Silok atnimi it pas saparap nimi, neni laradi loklok mulus mene la it kis at lodongki, ni lodongki maxat.” a

6La mo luradi loklok ka anasa duga mumu asu levelinga at ne Iesu. 7Dugat pas la duga lok ka nom lodongki eburu mi lodongki maxat teren; duga lok li levempanga singsiga atdu teren la ne Iesu ga xis teren. 8La buaang limixin diga sa li levempanga singsiga atdi ro at langas. La lentaba vetpes diga ra ka lengkakan bisi la diga lok li mu langas min. 9La nedi buaang limixin digat pas to melamgo la nedi axap digat pas melemu digap kup keretna,

“Ata emi asu mi livisik li at ne Devit. Luvukat ti na laradi it pas mi laasen at Leeme Silok. Ata emi asu aleng min.” b

10Se ne Iesu ga beles at lemenemen silok Jerusalem, limixin axap diga sangu la diga esue xeretna, “Nege mo?”

11La mo buaang limixin diga emu mi ne Iesu diga vorang i ridi xeretna, “Na ne Iesu, leeme vapaase alii boro Galili at lemenemen Nasaret.”

Iesu Ga Beles To Xeneng At Loogu Laplavang

(Mk 11:15-19; Lu 19:45-48; Jo 2:13-22)

12La ne Iesu ga beles ukeneng at loogu laplavang la ga xala su mi limixin diga unun panga la limixin diga sesep mi lempanga atdi. La ni ga ba gili levenora lili atnedi digak lox ekun lempilas la ga ba gili levengkonin kitkis atnedi diga sesep mi levenamno. 13La ni ga lok tidi, “Levelinga at ne Moroa ik lok keneng at Lovoang Kaala i lok keretna,

‘Loogu rak diba so asen i mi loogu singising.’ c

Ketla nemi mira lok pam i, i ngan loogu loklox alipe at luvuttadi dip sep paxat ka panga.”

14Limixin mi lengkatli atdi ga main digat posiga i la nedi bok lengkangkedek atdi ga lok kapmek digat posiga i la ni ga lox aroo di. 15Ket lavamaasa silok la luvuttadi loklox ase at Lenavolo diga ven mo lagale lempanga sangsangu ren, la diga ronga levelinga at laxamdak mi laxaalik kakalik digap kup keretna, “Ata emi asu mi livipisik li at ne Devit.” La nedi diga musak. 16La diga lok tin, “Kopmen nak mokso na levelinga at na laxamdak mi laxaalik.”

La ne Iesu ga lok tidi, “Mina domangke at na levelinga ik lok at Lovoang Kaala i lok keretna,

‘Nenu ne Moroa ura lox ase vam laxamdak mi laxaalik kakalik eburu mi lengkadede kusu dina emi asu minu.” d

17La ne Iesu ga vas kaxat basinge di la ga vas su at lemenemen silok Jerusalem la uto Beteni, la ga midi go at laxanimin.

Iesu Ga Vaase Sok Luuna Pik

(Mk 11:12-14, 20-24)

18Ga maxantamak suubu at lomlong teren uto at lemenemen silok, Iesu ga roxo. 19La ni ga ven luuna pik go at lisigege ap mo langas la ni ga vas li ren kusu na dik ka teveven una, ketla ni goxo ven lenget ka tempeven teren, ga vavaxan gamasa mene. La ni ga lok ti mo luuna pik, “U noxo visik bok ba tempeven una!” La soso mun luuna pik ga mang ta.
Na lavapaase poovo rinedi limixin me Judaia la lavanga salai naba vot parap di do di noxo visik asu teveloklok nunuan.


20Luvuttadi loklok ka anasa diga ven i na la diga rakdu aleng, la diga sue i, “I lok kereva na la ira mang soso?”

21La ne Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi; mo do mina nuunu ruturun at ne Moroa la kopmen lodoxoma atnimi na sixit ekarakat at levelinga ren, miba epovo do mina lok mun lempanga xerekngan nia a lox i ri na luuna pik. La kopmen na xusuk mun i, ketla miba epovo bok do miba vaase lolos ti na lakaana, la ni na xatu kaxat la na subu tup ti laras. 22Do mi ruuna lunuunu ruturun, ne Moroa naba raba lovoporang ti mo lempanga mi sing tin.”

Lususue Mumu Lololos Ne Iesu Ga Gugu Min

(Mk 11:27-33; Lu 20:1-8)

23Iesu ga vubeles uto at loogu laplavang, la neni ga anasa limixin, la lavamaasa silok mi loxongkulao silok at lubungmixin me Judaia diga vosiga i la diga lok, “Lololos salai nenu u ruuna i xusu ri lox i na lempanga? La nege ga raba u mi nom lololos?”

24La ne Iesu ga vorang i ridi xeretna, “Ana sue bok nimi mi lara lususue, la do mina vorang avukat taba ia min, aba vaase axasep ba nimi, do nenia a lok na lempanga mi lololos salai. 25Lesep susu at ne Jon ga laa meva, boro at ne Moroa kopla boro mun at limixin?”

La diga epaase xantubu atdi, la diga lok, “Mo do ata lok ‘Boro at ne Moroa,’ neni naba lok tidik keretna, ‘Tila ba mi goxo nuunu at levelinga at ne Jon?’
26La mo do ata lok, ‘Boro at limixin,’ ata marat bok at limixin, mila di nuunu do ne Jon neni leeme vapaase alii.”

27Kuren la diga lok ti ne Iesu, “Maxoklen i.”

La ne Iesu ga lok tidi, “Nia bok a noxo tong i rinimi do, nenia a lox i na lempanga mi lololos salai.”

Iesu Ga Vaase Asu Leretere Mumu Lumdak La Ne Temen Du

28La ne Iesu ga lok bok tidi, “Mina doxoma avukat i na. Lara laradi ga ruuna lumdak; la ni ga vot pasa mo lamdak avot la ga lok, ‘Nuruk, a vara i do unat pas uto at laraamang vaen mo lingina la una gugu.’

29La ne nitna ga lok, ‘Nia a noxot pas.’ Ketla melemu neni ga lox ekun lodoxoma ren la gat pas.

30La neni ga vot pasa manga lamdak sepsev agepura la ga vaase manga rin mi lempapaase kerekngan neni ga vaase avot pam min ti lamdak avot; la mo lamdak ga lok, ‘Tamak, nia anaba lox i.’ Ketla neni goxot pas.

31Ua lara atdu na ga lok lugugu ne temen du ga tong i?”

La diga lok, “Mo lara avot.”

Kuren la ne Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi do; luvuttadi loklok ka pilas la lavakin ngarangat mo dibam gomgo avot tinimi uto at Linintoo at ne Moroa.
32Lavasuun teren keretna; Jon, laradi sep susu, ga vosiga nimi la ga vavang tinimi mi loklok mokmokso kusu mina mumu i, ketla mi goxo nuunu ren; ketla luvuttadi loklok ka pilas mi lavakin ngarangat diga nuunu ren; miga ven nedi diga leeng, ketla nemi mi goxo leeng la mi gita nuunu ren.”

Lavapaase Poovo Ti Luvuttadi Kapmek Diga Lok Tatao Laraamang

(Mk 12:1-12; Lu 20:9-19)

33La ne Iesu ga lok bok tidi, “Mina ronga bok na lara lavapaase poovo. Lara laradi ga ruuna loxongkangka la gatlo laraamang vaen teren. La ni ga bos kangkan i la ga xe lamamara kusu ri loplok li levendan vaen teren; la melemu ga lok loogu xukuxut. La ni ga raba lentaba luvuttadi min kusu dina lok tatao i la neni ga vas kaxat uto at lenep petpes. 34Laaleng ga vot kusu dina dik ka lempeven una at nom laraamang, laradi at laraamang ga riki lentaba lavasaxaruki ren kusu dina lok ka mo levempeven una.

35Ketla nom luvuttadi loklok tatao at laraamang diga ranga alis di la diga tit pupu lara, diga sev amet lara la diga lu amet lara sepsev avantun. 36La neni ga riki lavasaxaruki vetpes bok uto saparap di, buaang atdi digat pas ugo; ketla luvuttadi loklok tatao diga lok kapmek di kerekngan nedi no avot. 37La at laxavaxap neni ga riki ne nitna. Neni ga lok, ‘Nedi diba lok ngangao at lamdak tarak.’

38Ketla luvuttadi loklok tatao diga ven ne nitna gat pas go boro, la diga lok, ‘Lamdak akmokso at laradi at na laraamang nom it pas boro. Ata sev amer i, la ataba ruuna ka na laraamang.’ 39La diga ranga alis i la diga lu asu min ukamang ap mo laraamang la diga sev amer i.”

40La ne Iesu ga sue di, “At laaleng laradi at nom laraamang naba vosiga nom luvuttadi loklok tatao, neni naba lok lavanga salai ridi?”

41Diga vorang i rin keretna, “Neni naba sev amet di la naba raba nom laraamang ti luvuttadi vetpes kusu dina lok tatao i la at laaleng ti sep kin dinaba raba i mi loxot teren at lempeven una at nom laraamang.”

42La ne Iesu ga lok tidi, “Mina domangke at levelinga at Lovoang Kaala i lok keretna,

‘Nom luat luvuttadi xipkip gu diga sok tixirixes kepe i, ga ravasu ngan luat kis la lugugu ren i silok aleng. Leeme Silok ne Moroa ga lox i na la i lox avukat aleng at lemeren dik.’ f

43Kuren la a tong i rinimi; Moroa naba lok kepe Linintoo basinge nemi limixin me Judaia la naba raba i ri limixin mo diba lox asuusu levempeven una nunuan. 44[Do tara na subu at nom luat, neni naba rekoxorop axakalik; la do, mo luat na subu ro mavana at tara, neni nabam remumus axap.”]

45Lavamaasa silok la lubung Parisi diga ronga na lempapaase poovo at ne Iesu la digaklen i do neni ga paase poovo mumu di. 46La diga puse ngas kusu dina ranga alis i, ketla di goxo epovo mila diga marat at limixin mo diga lok do ne Iesu neni leeme vapaase alii at ne Moroa.

Copyright information for MMX